Veliki podaci i bankarstvo: Kako nas naši podaci štite

10. 04. 2018.

big data and banking how our data protects us

Neki od glavnih zadataka za bankare su, između ostalog, čuvanje, očuvanje, izvlačenje više iz manjeg, izvlačenje najboljeg iz onoga što im klijenti poveravaju, sa velikim poverenjem. Skoro ista definicija se može primeniti na naučnike podataka koji se bave velikim podacima. Takođe se bave čuvanjem, očuvanjem, izvođenjem više zaključaka iz malo informacija, izvlačenjem najboljeg iz postojećih baza podataka kojima rukuju sa velikom pažnjom i poverljivošću. Možda je zbog ove sličnosti definicija, a možda i zbog činjenice da su baze podataka u bankama idealan primer na kome bi se mogla izvršiti detaljna analiza a zaključci koristiti u korist i klijenata i banaka, finansijska industrija među vodećim korisnicima usluga naučnika podataka, prema verodostojnim istraživanjima.
Jedna od vodećih banaka na srpskom tržištu, Banca Intesa ima bazu klijenata od oko 1,5 miliona. Operativni direktor Bance Intesa Aleksandar Stojadinović smatra da te baze podataka treba tretirati kao važnu prednost. Kada se pravilno koriste, mogu da donesu značajne koristi i klijentima i kompanijama.
Kao deo svetske grupe sa sedištem u Italiji, Stojadinović kaže da upotreba velikih podataka u Srbiji nikada nije bila bliža svetskim trendovima. „U svetu globalizacije imamo na raspolaganju sve alate koji su dostupni najmoćnijim kompanijama na svetu. Jedino što nas ograničava je nedostatak talenata i stručnjaka, kao i veličina tržišta i prosečan životni standard stanovništva.“
Banca Intesa je odlučila da kombinuje snagu svog internog tima i stručnjaka kompanije Things Solver kako bismo odmah započeli zajedničku potragu za rešenjima koja se mogu primeniti.

Kratki sprintovi vode ka postizanju rezultata

Stojadinović opisuje saradnju naučnika koji se bave podacima i bankarskih stručnjaka kao eksploziju energije i ideja. „S jedne strane, imamo stručnjake za nauku podataka. S druge strane, imamo veoma iskusne stručnjake iz oblasti bankarstva, koji dobro poznaju svaki problem koji pokušavamo da rešimo.” Poslednje pitanje kojim se tim bavio bilo je kako poboljšati korisničko iskustvo na društvenim mrežama. Nalazi o klijentima, njihovim željama i potrebama u komunikaciji sa bankom, uslugama koje smatraju važnim i načinima na koji su ih pronašli – sve je to već u velikim bazama podataka. Odgovore samo treba pravilno izvesti

Operativni direktor Bance Intesa opisuje proces traženja odgovora sportskim rečnikom. „Polazimo od dugoročne vizije i pokušavamo da pratimo ovu viziju kroz kratke sprintove koji traju 2 do 4 nedelje, pružajući rešenja za delove problema ili poboljšavajući postojeća rešenja.

Podaci kao naš štit

Ako odlučimo da ostanemo u okviru sportskog rečnika, važno je da banke ostanu lojalne pravilima fer-pleja, da ostanu na kursu poštovanja pravila, zakona i bezbednosti podataka. Intesa tvrdi da je potpuno svesna da je uzajamno poverenje u središtu profesije. „Postoji etička, profesionalna i pravna granica – i to je dobro. S druge strane, jasno je da se granica nameće samo nad inicijativama koje mogu naneti štetu klijentima, dok je za sve ostalo – nebo granica“, zaključuje Stojadinović.

Zbog činjenice da nema ograničenja, pobednik je onaj koji ovaj etički, profesionalno i zakonski ograničen prostor iskoristi na kreativniji i inovativniji način. „Podatke koje imamo koristimo da sprečimo prevare, da analiziramo i unapredimo bezbednost, za procenu rizika i analizu kreditnog potencijala“, kaže Stojadinović.
Ovo je način na koji podaci koje rado delimo, u vremenima kada su svi zabrinuti kako se prema njima postupa, postaju naš štit od prevara. Ovako se naučnici podataka i bankari vraćaju svojoj prvobitnoj misiji očuvanja poverenja.